Lom kosti – malo uputstvo za Banja Luku

Imali ste saobraćajnu nesreću, pali ste sa bicikla, nezgodno ste pali ili su Vas razbili na basketu? Opreza zaista nikada dosta, ali lomovi se dešavaju. Ne mora se raditi o prevelikoj sili ili pritisku na vašu nogu, ruku ili prst. Ponekad je dovoljna i mala sila da se kost slomi ili napukne. Ovo zavisi od starosti osobe, od sastava kostiju, o kojoj se kosti tačno radi kao i od dijela kosti na kome je sila primjenjena. Lom se još naziva i prelom ili fraktura.

Koje kosti se najviše lome

Kada se radi o lomovima ekstremiteta, butna kost je kost koja se najteže lomi jer je njena stijenka najdeblja. Samim tim i lomovi butne kosti spadaju u najrjeđe. Lom butne kosti se najčešće dešava u saobraćajnim nesrećama ili padovima sa velikih visina. Ostali lomovi ekstremiteta su lom podlaktice, lom nadlaktice, lom potkoljenice, lom šake, lom ručnog zgloba, lom skočnog zgloba, lom stopala, lom lakta, lom koljena i lomovi prstiju. Iako kosti spadaju u najtvrđe stvari u našem organizmu, ponekad je dovoljan samo mali pad ili veoma mali udarac da kost pukne ili napukne.

Starost i lomovi kostiju

Starije osobe su podložnije lomovima kako ekstremiteta tako i kostiju u ostatku tijela. Starije osobe su posebno sklone lomovima kukova. Lom kuka je vjerovatno najčešći lom kod starijih osoba. Stariji osobe su podložnije lomovima jer su njihove kosti dosta krtije u odnosu na mlađe osobe. Razlog za ovo je smanjenje količine kalcijuma u kostima i koštanom tkivu zbog čega kosti postaju poroznije i krtije, tj. gube svoju čvrstinu. Ovakve kosti pri dosta manjim udarcima ili padovima pucaju.

Lom ili napuknuće

Koja je razlika između loma ili napuknuća? Kada je kost polomljena, ona je razdvojena na dva dijela. Ovakav lom se zove još i čist lom. Bolovi u slučaju loma su mnogo intenzivniji jer se dijelovi polomljene kosti dodiruju! Mišićna masa ili susjedna kost koja se nalazi do polomljene kosti je jedina stvar koja drži vašu ruku ili nogu u normalnom polažaju. Zbog ovoga imobilizacija i strogo mirovanje je neophodno kod ovakvih preloma dok se ne ode do doktora.

Napuknuće kosti predstavlja djelimični prelom kosti tako da je jedan dio kosti čitav, a drugi dio kosti je podijeljen na dva dijela. U ovom slučaju bol je dosta manji u odnosu na prelom jer dio kosti koji je čitav i dalje daje čvrstinu  i stabilnost ostatku kosti.

Polomili ste kost u Banja Luci…. Šta dalje?

Ukoliko vam se desi da polomite kost, univerzalna procedura kako doći do gipsa je ovo:

1. Odlazak do porodičnog doktora ili do Hitne pomoći gdje će vam dati uputnicu za hirurgiju. Da li idete do porodičnog doktora ili Hitne pomoći zavisi od doba dana kada ste imali problem. Zvuči smiješno, ali Hitna pomoć daje uputnice tek kada se ambulante porodične medicine zatvore. Uvijek je veoma dobro imati telefonski broj porodične ambulante i Hitne pomoći tako da ih možete kontaktirati prije krenete, jer ukoliko se porodična ambulanta i Hitna pomoć nalaze u različitim dijelovima grada, taj telefonski poziv će vam uštedjeti vrijeme, živce i bol!

2. Dolazak na rengen, rengensko slikanje problematičnog dijela.

3. Dijagnoza, stavljanje gipsa.

Naravno, ovo gore su univerzalni koraci koji mogu biti drugačiji u zavisnosti od grada do grada.

Ako vam se desi da kost polomite u Banjoj Luci, ovo su koraci i lokacije na koje trebate otići:

1. Ukoliko je već prošlo 19 časova, krenite odmah na Hitnu pomoć. Hitna pomoć se nalazi u ulici Sime Matavulja bb. Ukoliko nije prošlo 19 časova, nazovite ambulantu porodične medicine i objasnite im o čemu se radi. I jedni i drugi će vas uputiti na Hirurgiju koja se nalazi u Poliklinici. Poliklinika se nalazi prekoputa Gimnazije i Sokolskog doma.

2. Na hirurgiji će vas nakog pregleda, uputiti na rengen. Rengen se takođe nalazi na Poliklinici.

3. Nakon što je rengen snimak gotov, uputiće vas u gipsaonu da vam stave gips ili langetu. Gipsaona se takođe nalazi na Poliklinici.

  Kako izbjeći lom kosti?

Kako se većina lomove događa zbog padova, posebno je važno da obratiti pažnju na klizave podove, led na putu i saobraćaj! Padove možemo izbjeći ili ublažiti tako što ćemo povećati oprez i smanjiti brzinu kretanja. Ovo se pogotovo odnosi na padove i udarce moje možemo zadobiti u saobraćaju. Nedovoljna i neogovarajuća signalizacija, neprilagođena brzina kao i neopreznost u saobraćaju pješaka i biciklista su glavni razlozi lomova kod ovih grupa. Ukoliko se radi o starijim osobama, najčešći uzrok padova je klizav pod u kupatilu. Kada se ovome doda i želja da se što prije stigne na telefon koji zvoni nekoliko puta, rezultat je skoro uvijek polomljen kuk. Za staru osobu ovo nerijetko znači smrt. U toku zime, veliki broj padova je uzrokovan klizavicom i nestabilnog obućom. Štikle su nešto što bi trebalo izbjegavati u toku zime. Prilikom hoda po klizavom terenu, veoma je dobro da vam ruke budu izvan džepova. Na ovaj način ćete lakše održati ravnotežu po klizavom putu.

Nadamo se da ćete ovu zimu provesti bez padova, lomova, istegnuća i uganuća!