Zarazno zapaljenje jetre – dijetalna ishrana

Zarazno zapaljenje jetre ili infektivni hepatitis je zarazno oboljenje izazvano virusom koji se prenosi prljavim rukama, zagađenom hranom i vodom. Uzročnik oboljenja (virus) nalazi se u izmetu, mokraći i krvi oboljeljih. Od dodira sa virusom do pojave bolesti prođe petnaest i više dana.

Zarazno zapaljenje jetre počinje obično sa nešto povišenom temperaturom koja traje 1-3 dana, a zatim se pojavljuje gubitak apetita, gađenje, povraćanje i malaksalost. Poslije 3-7 dana javlja se žutica, prvo beonjača, a zatim i po koži. Prije pojave žutice na 3-5 dana pojavljuje se tamnija mokraća poput crnog piva, ponekad i svjetlija stolica. Zarazno oboljenje jetre može biti bez žutice, ali bolest protiče istim znacima.

Pranje ruku poslije vršenja nužde i prije svakog jela najbolja je zaštita od ovog oboljenja. Ako u kući leži oboljeli od infektivnog hepatitisa potrebno je bolesnikovo posuđe odvojiti i posebno prati. Bolesnik je najzarazniji u početku bolesti i još petnaest dana od pojave žutice. U ovo vrijeme ne dozvoliti posjete bolesniku. Osnovno u liječenju je mirovanje, tj. ležanje, najmanje 6-8 sedmica. Bolesnici se trebaju prdržavati određenog režima ishrane, odnosno jetrene dijete. Ova dijetalna ishrana se koristi i kod oboljelih od mononukleoze i citomegalovirusa.

ISHRANA-Jetrena dijeta

• Prvih dana dok nema apetita bolesniku se može dati: voćni sokovi, limunada, džem, med, čaj, dvopek, kuhana mrkva, pečen krompir u ljusci, a tečnosti do jedan litar dnevno.
• Poslije 2-3 dana obavezno dati bjelančevine i to: mlad nemasni sir, obrano kiselo mlijeko, mlado meso-kuvano ili pečeno na žaru.
• Povrće u vidu pirea ili kuhano sa najviše 50 g ulja ili biljne masti, sve blago posoliti.
• Poslije petnaest dana do tri sedmice dijetalna ishrana uključuje: nemasna goveđa ili pileća supa sa ukuhanim tijestom, rižom, grizom, jajima, čorba od povrća. Mršava teletina, mlada, nemasna govedina, jagnjetina, nemasno živinsko meso i posna riba.
• Povrća: krompir u svakom obliku, mrkva, keleraba, špinat, karfiol, tikvice, zelje, kupus, kelj, sočivo, boranija, mladi grašak- ukoliko bolesnik podnosi.

• Bijeli i crni hljeb, kuhana tijesta (makaroni, rezanci i sl.), riža, griz.
• Meko kuhano jaje, kajgana na malo ulja ili butera.
• Slatko i kiselo mlijeko, jogurt, naročito mladi kravlji sir, mlad kajmak, buter.
• Salate: zelena, paradajz, cvekla, slatka babura, kupus- sa limunom ili voćnim sirćetom.
• Puding: sutlijaš, griz na mlijeku, palačinci, koh od griza i riže, keks, tijesta sa voćem.
• Sve vrste svježeg voća, kompot i sokovi od svježeg voća.

ZABRANJENO

• Sve masne supe i čorbe, naročito jako začinjene.
• Svinjsko meso, masna govedina, slanina, kobasica, masne ribe, sve suhomesnate prerađevine, konzervisana mesa i svinjska mast.
• Sosovi od crnog i bijelog luka, ljuta paprika i opori začini (paprika, biber, ren), razni umaci od pečenog mesa, konzervirano povrće.
• Svi stari i prevreli sirevi, prevreli kajmak.
• Nedovoljno zrela voća, konzervirani kompoti, suvi bademi, lješnik, orasi.
• Sva alkoholna pića su strogo zabranjena tokom jetrene dijete.

NAPOMENE

• Poslije preležane zarazne žutice treba duže vremena uzimati hranu bogatu hranjivim sastojcima, uglavnom sa dosta bjelančevina i ugljenih hidrata, a malo masti.
• Hranu spremati uglavnom na ulju (60-80 g) dnevno, a povremeno i na maslacu i margarinu.
• Svinjsku mast, guščiju mast i loj tek poslije nekoliko mjeseci (6 mjeseci do godinu dana).
• Hrana treba da sadrži dosta bjelančevina (mesa, kravljeg sira, mlijeka, jaja).
• Od ugljenih hidrata uzimati dosta brašna, rižu, griza, tijesta, šećera, meda, džema, voća i voćnih proizvoda.
• Hrana za jedan dan kod jetrene dijete treba da sadrži 300 g mesa, 250 g mladog kravljeg sira, 1 l mlijeka, jedno jaje, ulja ili butera 60-80 g, a povrće i voće prema potrebi.
• Ne jesti prevruća jela i pića.
• Obroke podijeliti na 4-6 puta dnevno.

• Lična higijena i higijena ishrane (pranje ruku, čistoća pribora i spremanje hrane) čuvaju od zarazne žutice.
• Preboljeli treba da bude najmanje godinu dana pod kontrolom doktora i da ne radi teške fizičke poslove.
• Dužinu trajanja dijetalne ishrane određuje doktor.